2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Imovina koju su bračni drugovi stekli nakon sklapanja braka postaje dijelom njihove zajedničke imovine kao i, između ostaloga, prihodi i plodovi od vlastite imovine bračnog druga ili prihod od rada ili intelektualnih djelatnosti nakon sklapanja braka.

Vlastita imovina svakog bračnog druga se sastoji od:

• imovine koju je svaki bračni drug zasebno stekao prije početka braka;
• imovine stečene nasljeđivanjem ili darovanjem tijekom bračne zajednice osima ako oporukom ili darovnim ugovorom nije utvrđeno da je imovina dio bračne stečevine;
• osobna pokretna imovina bračnog druga (odjeća, imovina koja je potrebna bračnom drugu za obavljanje zanimanja);
• prava na intelektualno ili industrijsko vlasništvo osim dohotka koji potječe od navedenih prava;
• financijska sredstva i pokretnine potrebne jednom bračnom drugu za vlastito poslovanje osim ako se financijska sredstva i pokretnine ne koriste u poslovanju koje zajednički vode oba bračna druga;
• naknada štete ili novčanih naknada koje je jedan bračni dug primio na ime neimovinske štete ili tjelesne ozljede, isplate primljene kao financijska pomoć u točno određene svrhe i ostale povlastice koje se odnose isključivo na jednog bračnog druga, prava koje se ne mogu prenositi;
• imovina stečena vlastitim novčanim sredstvima ili sredstvima ostvarenim prodajom vlastite imovine uz izričitu namjeru bračnog druga da se u trenutku stjecanja ta imovina stječe kao vlastita imovina (čl. 3.89(1) GZ-a).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Sva se imovina smatra bračnom stečevinom osim ako se ne utvrdi da je navedena imovina vlastita imovina samo jednog bračnog druga (čl. 3.88(2) GZ-a).

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi nisu obavezni uspostaviti popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bračni drugovi zajedničkim dogovorom koriste, upravljaju i raspolažu bračnom stečevinom (čl. 3.92(1) GZ-a). Pri zaključenju pravnih poslova pretpostavlja se suglasnost drugog bračnog druga osim u slučajevima kada provođenje pravnog posla iziskuje pisanu suglasnost drugog bračnog druga (čl. 3.92(3) GZ-a). Samo oba bračna druga mogu provoditi pravne poslove koji se odnose na raspolaganje ili opterećenje zajedničkih nekretnina ili prava na iste, kao i pravne poslove otuđenja zajedničkog trgovačkog društva ili vrijednosnica ili opterećenje prava na iste osim u slučajevima kada je jedan bračni drug dobio punomoć drugog bračnog druga za sklapanje takvog pravnog posla (čl 3.92(4) GZ-a).

Ako je pravni posao zaključen bez pristanka drugog bračnog druga, drugi bračni drug može potvrditi navedeni pravni posao u roku od mjesec dana od dana saznanja o pravnom poslu (čl. 3.92(6) GZ-a). Pravni poslovi koji su zaključeni bez pristanka i naknadne potvrde drugog bračnog druga mogu biti pobijani tužbom koju je bračni drug pokrenuo u roku od godinu dana od dana saznanja o navedenom pravnom poslu pod uvjetom da se dokaže da je druga stranka u pravnom poslu djelovala protivno dobroj vjeri (čl. 3.96(1) GZ-a). Pravni poslovi zaključeni bez pisane suglasnosti drugog bračnog druga ili koje bračni drugovi mogu zaključiti samo zajednički mogu biti proglašeni ništetnim bez obzira ako je druga stranka u poslu djelovala u dobroj vjeri ili protivno dobre vjere osim u slučajevima kada su jedan ili oba bračna druga na prijevaran način sklopili pravni posao ili pogrešno prikazivali činjenice institucijama nadležnima za javne registre ili nekim drugim institucijama ili dužnosnicima. U takvim slučajevima pravni posao može biti proglašen ništetnim samo ako je druga strana u poslu djelovala protivno dobroj vjeri (čl.. 3.96(2) GZ-a).

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Pri zaključenju pravnih poslova pretpostavlja se suglasnost drugog bračnog druga osim u slučajevima kada provođenje pravnog posla iziskuje pisanu suglasnost drugog bračnog druga (čl. 3.92(3) GZ-a).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Iz bračne stečevine podmiruju se sljedeće obveze:

• obveze koje se odnose na opterećenje zajednički stečene imovine koje su postojale u trenutku stjecanja ili su zasnovane kasnije;
• obveze koje se odnose na trošak upravljanja bračnom stečevinom;
• obveze koje se odnose na održavanje kućanstva;
• obveze koje se odnose na sudske troškove u slučajevima kada se tužba odnosi na bračnu stečevinu ili interese obitelji;
• obveze koje proizlaze iz pravnih poslova koje je zaključio jedan bračni drug uz suglasnost drugog ili koje je drugi bračni drug naknadno potvrdio kao i obveze koje proizlaze iz pravnih poslova za koje nije bila potrebna suglasnost drugog bračnog druga pod uvjetom da su pravni poslovi zaključeni u interesu obitelji (čl. 3.109(1) GZ-aa).

Ako bračna stečevina nije dostatna za podmirenje tražbine vjerovnika za koje su bračni drugovi solidarno odgovorni, tražbina se podmiruje iz vlastite imovine bračnih drugova (čl. 3.113 GZ-a).

Print this topic

back to top